Hrvatska udruga banaka objavila je "HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024." gdje se istražuju dva ekonomska scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025., odnosno predviđa se daljnje kretanje inflatornih pritisaka i kamatnih stopa za koje se ističe da počinju padati.
Navodi se kako će se u
prvom scenariju "prolaska kroz ušicu igle" gospodarstvo europodručja
polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko
inflacijskog cilja od dva posto. To bi, smatraju analitičari HUB-a, približno do kraja 2024. moglo
dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5
postotnih bodova, što znači njihov pad s četiri posto na 3,5 posto. Nadalje, kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past
će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za
vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju, predviđa se,
zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano
restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih
stopa. U drugom scenariju nastavit će se "ljuljanje" gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. "ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje,
a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom
slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do tri posto oko
kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje", kaže se u analizi
HUB-a. Dualni mandat ESB-a mogao bi, navodi se, doprinijeti ujednačavanju
mehanizma monetarne transmisije. Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa,
stoji u analizi, potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam
fragmentiran duž nacionalnih granica, a to se u protekle dvije godine
najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja
vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena
kamatnih stopa na depozite i kredite. Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u
europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose
državnih obveznica. Ta je pojava prvi puta prikazana u HUB Analizi broj
76 iz travnja 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do
početka 2024. kada su kamatne stope tržišta depozita i kredita već
pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta. "Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja
se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa
u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope? Nema
razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom
promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se
nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u
Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u
europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti", zaključuje se u
Analizi HUB-a.